UNIVERZITET “LOMONOSOV”, DRŽAVNI INSTITUT RUSKOG JEZIKA “PUŠKIN” IZ MOSKVE I “APEIRON” SPOJILI EKSPERTE TRI KONTINENTA

Konferencija_ruski_slika

Univerzitet “Lomonosov”, Državni institut ruskog jezika “Puškin”iz Moskve i “Apeiron” spojili eksperte tri kontinenta


Sa 45 učesnika iz 10 zemalja završena naučna konferencija “Apeirona” i dva ruska univerziteta


  • Fakultet filoloških nauka Panevropskog univerziteta 15. aprila još jednom je sa sjanim autorima i naučnim radovima završio međunarodnu naučno-praktičnu konferenciju “Novo i tradicionalno u nastavi i učenju ruskog jezika kao stranog”, kazala je prof. dr Larisa Čović, predsjednik organizacionog odbora. Dodala je da su suorganizatori Državni institut ruskog jezika A.S. “Puškin”(Moskva) i Visoka škola za prevođenje Moskovskog državnog univerziteta „Lomonosov“(Moskva).

Konferencija je održana on-line putem “Zoom” platforme, a posvećena je pitanjima globalnog sistema korišćenja specijalnih on-line tehnologija u učenju ruskog jezika kao stranog, novim metodama u proučavanju ruskog jezika kao stranog, kao i problemima prevođenja putem on-line plaforme „Zoom“.


Rektor Državnog instituta ruskog jezika A.S.“Puškin” Margarita Nikolajevna Rusecka u pozdravnom obraćanju istakla je da je konferencija od izuzetnog značaja te da je organizacija Panevropskog univerziteta na najvišem nivou.

U uvodnom izlaganju direktor Visoke škole za prevođenje „Lomonosov“ akademik, prof. dr Nikolaj Konstantinovič Garbovski govorio je na temu “Prevodivost u svijetu kognitivnog modela umjetničkog prevoda”. Pored domaćih, prijavilo se 45 učesnika iz 10 zemalja sa tri kontinenta: Ruske Federacije, Sjedinjenih Američkih Država, Španije, Grčke, Srbije, Irana, Paskistana, Republike Kine, Makedonije i Bugarske. Posebno je organizovana sekcija za mlade naučnike – postdiplomce, mastere i doktorande.


Naučni rad koji je izazvao naročitu pažnju je “Njegošev spjev Šćepan Mali i ruski prevodi” (versifikacija i poetika) profesora doktora Radmila Marojevića, koji razmatra tonske karakteristike Njegoševog asimetričnog deseterca u spjevu Šćepan Mali, prirodu simetričnog šesnaesterca s aspekta odnosa tog stiha sa simetričnim osmercima u tom sastavu, dok je treće poglavlje posvećeno numeraciji stihova u spjevu.


Govorilo se i o sinhronoj i asinhronoj komunikaciji pri učenju ruskog jezika na daljinu, govornoj kulturi prevodilaca, iskustvu u izradi nacionalno orjentisanih rječnika, udžbenika i nastavnih sredstava te mnogim drugim temama.


15.april 2022.godine

Služba za odnose sa javnošću