Opšte-pravni studijski program

U studijskom programu “Opšteg prava” obrazuju se stručnjaci koji obavljaju pravne poslove ili vrše pravničke dužnosti, uključujući i zastupanja ili odbrane na sudu, vođenja sudskih postupaka i predsjedanja sudskim vijećem ili sudom, te obavljaju naučnu djelatnost u području pravnih nauka.

Ti poslovi uključuju:

• upravljanje opštim poslovima preduzeća, ustanove ili druge institucije i pravno savjetovanje;
• stručnu obradu opštih akata i poslovnih odluka;
• organizovanje i provođenje protokola u tijelima državne uprave, preduzećima, ustanovama i ostalim institucijama;
• vođenje administrativno-pravnih i organizacijskih poslova kabineta funkcionera;
• sastavljanje različitih pravnih spisa, ovjera potpisa i čuvanje dokumenata;
• naučnu djelatnost u području pravnih nauka;
• srodne poslove;
• nadzor ostalih saradnika.

Najopštije generičke kompetencije na nivou svakog od ciklusa obrazovanja, koje mora da posjeduje svaki svršeni student bez obzira na studijski program odn. ustanovu u kojoj je završio visokoškolsko obrazovanje, definisani su:

• Dablinskim deskriptorima (Dublin descriptors), koji predstavljaju skup kriterijuma o očekivanim postignućima i sposobnostima studenata za razlikovanje različitih ciklusa obrazovanja, koji su predloženi od Zajedničke inicijative o kvalitetu (Joint Quality Initiative – JQI), i koji su prihvaćeni kao osnova opisa svakog ciklusa obrazovanja na ministarskom sastanku u Bergenu maja 2005. godine.
• Opštim okvirom kvalifikacija u evropskom visokom obrazovanju (Framework for Qualifications of the European Higher Education – EQF for HE) koji je usvojen na ministarskom sastanku u Bergenu maja 2005. godine.

Ove kompetencije su kategorizovane kao instrumentalne, interpersonalne i sistemske:

• Instrumentalne kompetencije obuhvataju:
  • Kognitivne sposobnosti, razumjevanja i manipulacije idejama i mislima.
  • Metodološke sposobnosti komunikacije sa okolinom: organizovanje vremena i strategije učenja, donošenja odluka ili rješavanja problema.
  • Tehnološke sposobnosti vezane za korišćenje tehno-loških sredstava, računara i primjena vještine upravljanja informacijama.
  • Jezičke sposobnosti kao što su pisana i usmena komunikacija ili znanje stranih jezika.
• Interpersonalne kompetencije: Individualne sposobnosti koje obuhvataju sposobnost izraža-vanja svojih osjećanja, socijalne vještine kao što su inter-personalne vještine, rad u timovima, ili izražavanje društvene i etičke posvećenosti. Ove kompetencije omogućavaju procese društvene interakcije i saradnje.
• Sistemske kompetencije su one vještine i sposobnosti koje se odnose na cjelokupnesisteme. One predstavljaju kombinaciju razumjevanja, senzibiliteta i znanja pomoću čegaće osoba moći da sagleda u kakvom su odnosu pojedini dijelovi i na koji način činecelinu. U ove sposobnosti spadaju sposobnost planiranja promjena u cilju poboljšanjačitavih sistema i stvaranja novih sistema. Za sistemske kompetencije potrebno jeprethodno usvajanje instru-mentalnih i interpersonalnih kompetencija

Kvalifikacije koje predstavljaju uspješan završetak prvog ciklusa (180-240 ECTS bodova) dodjeljuju se studentima koji:

• pokažu znanje i razumijevanje u području studija, koje se nadovezuje na njihovo srednjoškolsko obrazovanje i koje je uobičajeno na nivou prvog ciklusa, uz podršku odgovarajućih resursa za učenje na visokoškolskom nivou (univerzitetskih udžbenika, informacionih i komunikacijskih tehnologija), koje uključuje i aspekte poznavanja naprednih dostignuća u datom području studija;
• mogu da primjene detaljno znanje i kritičko razumijevanje principa vezanih za dato područje studija/discipline na način koji pokazuje profesionalan pristup radu ili struci, te posjeduju kompetencije koje se obično iskazuju sposobnošću formiranja i potkrepljivanja mišljenja i stavova argumentima i sposobnošću rješavanja problema unutar datog područja studija;
• imaju sposobnost da prikupljaju i tumače relevantne podatke (unutar datog područja studija) na osnovu kojih donose sudove koji mogu da sadrže i razmišljanja o relevantnim društvenim naučnim ili etičkim pitanjima;
• mogu primijeniti osnovne metode sticanja znanja i aplikativna istraživanja u datoj disciplini, te su u stanju da odluče o tome koji pristup da upotrijebe za rješavanje datog problema, i svjesni su u kojoj mjeri je odabrani pristup primjeren rješavanju takvog problema;
• mogu iznositi i prenositi informacije, ideje, probleme i rješenja auditoriju koji je specijalizovan za dato područje izučavanja, ali i auditoriju koji nije specijalizovan, uz korištenje odgovarajućeg jezika (a tamo gdje je to primjereno, i jednog ili više stranih jezika) i uz korištenje komunikacijskih tehnologija;
• su izgradili vještine učenja neophodne za dalji studij, uz visok stepen autonomije i akademskih vještina i svojstava neophodnih za istraživački rad, shvatanje i procjenu novih informacija, koncepata i dokaza iz različitih izvora;
• posjeduju temelj za buduće samousmjeravanje i cjeloživotno učenje;
• su stekli interpersonalne vještine i vještine timskog rada, primjerene za zapošljavanje i/ili dalji studij.

Diplomirani studenti pravnih nauka na Panevropskom univerzitetu će uglavnom biti involvirani u različitim pravnim aspektima rada svojih privrednih organizacija, institucija, ustanova, organa i organizacija javne uprave i pravosuđa, te normativnoj izgradnji i u planiranju i menadžmentu ljudskih resursa. Tako definisani poslovi podrazumijevaju fokusiranje ka specifičnim sposobnostima kako bi diplomirani studenti bili pripremljeni za stalne i ubrzane promjene društvenog i institucionoanog okruženja.

SPECIFIČNE KOMPETENCIJE programa proizilaze iz nastavnih modula studijskog jezgra u oblasti pravnih nauka što podrazumjeva poznavanje normativnog, pravnog, institucionalnog i društvenog okruženja kako bi studenti mogli da koriste respektivne pravne i druge instrumente razumjevajući parametre upravnog okruženja i pravnog sistema.

Studenti su obučeni da razumjevaju detalje pravnih instituta i upravnih funkcija, tipove pravnih poslova i upravnih operacija, specifičnosti različitih tipova javnih organa, organizacija i institucija, pravosudnih, upravnih i administrativnih poslova, različitih sektora uprave i da povežu ove faktore sa osnovnim znanjima. Kompetencije analize, sinteze i kritičnog promišljanja u pravnim, upravnim, administrativnim i menadžerskim oblastima omogućavaju uspješnu izradu i upravljanje pravnim aktima, administracijom, planiranje, kontrolu i reviziju administrativne organizacije i izradu konsultantskih planova.

Studenti takođe preuzimaju osnovne kompetencije u sporednim područjima koja su indirektno vezana za administrativni proces i proces normativne i pravne izgradnje, kao što su: administrativno poslovanje, nomotehnika, retorika, pravna dokumentaristika, tehnologija i inženjering primjenjeni u pravnim, pravosudnim i upravnim oblastima, razumjevanje tehnološke pozadine administrativnih procesa i veza sa istraživanjem javnog mnijenja, tehnološka predviđanja, socijalna i marketing psihologija i komunikologija i statistički metodi i alati.

Koncept cjeloživotnog učenja je implementiran tako da određeni kvalifikacioni ishodi i odgovarajuće diplome slijede već nakon 3 godine, zatim nakon 4 i nakon 5 godina studija.

Ciljevi studijskog programa pravnih nauka su:

• Osnivanje kompetentne institucije pravnih nauka bazirane na nastavnim planovima i programima savremenih studija prava, promociji pravne države, ljudskih prava, međunarodnih pravnih normi, pravnih osnova savremene tržišne privrede, preduzetničkog i upravnog menadžmenta,
• Nastavni plan i program treba da obezbijedi kako opšta tako i operativna znanja iz područja inoviranih klasičnih pravnih nauka sa pragmatičnim i savremenim pristupom pravnoj nauci, modularno razvijenim i redizajniranim nastavnim programima prilagođenim reformskom studiju fokusiranom na područja primjene pravnih znanja i pravnu praksu, međunarodno pravo, studij evropske unije sa pravom evropske unije, precedentne pravne sisteme, poslovnu ekonomiju i poslovno pravo, primjenjene političke studije, komunikologiju, organizacione nauke, poslovnu informatiku i dokumentaristiku, te metode savremenog upravljanja;
• Implementiranje savremenog didaktičkog pristupa interaktivne dijalog-nastave i mentorski podržanog procesa studiranja, koji kombinuje osnovne studije, sa pravnim klinikama, modularnom nastavom, praktičnim angažovanjem studenata i studentskim istraživačkim radovima.
• Angažovanje nastavnog osoblja sa kompetencijama koji će omogućiti pedagošku mobilizaciju i visoku motivaciju studenata, kao osnovu visoke prolaznosti i edukativnih postignuča studenata.

Ostvariti savremeni pravni studij koji je visoko konkurentan postojećem klasičnim studiju prava u okruženju na bazi kriterija:

• Dizajna nastavnog plana i rasporeda koji će omogućiti “završnost” već nakon studija prvog ciklusa (osposobljenost za određeni posao i konkurentnost na tržištu rada), što podrazumijeva:
  – osposobljavanje studenta prvog ciklusa za parapravne poslove,
  – davanje teorijskih i stručnih temelja za nastavak studija,
  – adekvatnu opterečenost studenata obzirom na visoku radnu intenzivnost trogodišnjih studija,
  – fleksibilan plan i program koji je primjeren potrebama studenata i zahtjevima tržišta rada.
• bolji balans teorijske nastave i praktičnih vještina što pretpostavlja veću povezanost sa praksom (vježbe, stažiranje, pravna pomoć, pravno interesno zastupanje tzv. advocacy) čime se doprinosi pragmatičnosti studija prvog ciklusa;
• fleksibilnost studija i njegova veća atraktivnost u odnosu na klasične državne studije prava što će se postići modernizacijom nastavnog plana i osavremenjavanjem programa koje se predaju;
• jačanje regionalne kompetitivnosti i privlačenje “stranih” studenata (naročito studenata srpsko-hrvatskog jezičkog područja);
• širenje palete specijalističkih i postdiplomskih studija (čime se postiže konkurentnost obzirom da je klasičan pravni studij u velikoj mjeri unificiran).

Navedeni zahtjevi pretpostavljaju:

• balansiran izbor obaveznih i izbornih predmeta u dodiplomskom i u postdiplomskom studiju;
• modularni pristup u dizajniranju nastavnog plana i programa;
• fleksibilno dizajniranu listu izbornih predmeta (koji obuhvataju specijalističke, pravne i izvanpravne naučne discipline);
• redizajniranje klasičnih nastavnih programa za pojedine pravne nauke koji su u klasičnom pravnom studiju preširoko, preopširno i teorijski postavljeni, pri čemu se mora projektovati ne samo objektivno sužavanje i fokus na praktičnu interpretaciju sadržaja nastavne discipline, već i diferenciranje pravnih disciplina (izdvajanjem specijalističkih sadržaja) u skladu sa zahtjevima “jednosemestralnog” obima predmeta.

Poseban značaj ima evropsko profilisanje pravnog studija. što pretpostavlja uvođenje evropske i komparativno-pravne komponente u svim nastavnim programima, razmjenu i mobilnost profesora, izvođenje nastave na stranom jeziku, programiranje inter-univerzitetskih međunarodnih studija i uvođenje efikasnog i kredibilnog “studija na daljinu”. Evropska komponenta se mora uvesti na odgovarajući način i kroz izborni i modularni dio Nastavnog plana uvođenjem uže-stručnih i specijalističkih naučnih disciplina vezanih za evropsko i precedentno pravo.

Bitan element društvene kredibilnosti i kompetitivnosti pravnih studija je mogućnost da studenti steknu praktična znanja i vještine. Pravne klinike, praktikumi, radionice, stažiranje i drugi oblici praktične nastave su više i efektnije zastupljeni nego u klasičnom državnom pravnom studiju uz primjereno uključivanje stručnjaka iz prakse, ali i uključivanje studenata u realnu praksu.

Prava mjera diversifikacije i diferencijacije nastavnih predmeta podrazumjeva daleko veći broj izbornih predmeta, koji pri tom neće narušiti jedinstvo pravne struke osigurano kroz ključne sadržaje u okviru obaveznih nastavnih predmeta. Veći broj izbornih predmeta je i značajan element kompetitivnosti studija u odnosu na klasične državne studije pravnih nauka. Produžetak studija nakon prvog ciklusa mora uvesti početnu specijalizaciju u određena područja pravne struke po načelu “specijalističkih modula” (kao povezanog skupa nastavnih predmeta funkcionalno orijentisanih na pojedino uže područje). Ovako efikasno i savremeno postavljena specijalizacija predstavlja bitan element kompetitvnosti i kvaliteta modularnog studija u odnosu na klasičan pristup. Složenost savremenih društvenih odnosa koji su predmet pravne regulative i pravne analize zahtijeva široko, multidisciplinarno obrazovanje i trans-strukovni pristup.

Dok se među-strukovni pristup rješava timskim radom, multidisciplinarno obrazovanje postaje imperativ svake pojedinačne struke. Multidisciplinarni karakter pravnih studija je postignut uvođenjem modernih i atraktivnih opšte-obrazovnih i izvanpravnih naučnih disciplina kako u obaveznom nastavnom planu tako i u okviru izbornog programa koje postaju sastavni dio “curriculuma” studija prava. Interdisciplinarni pristup u pravnim studijima, ostvaren je kreativnim inoviranjem nastavnog plana i programa i predstavlja imperativ u savremenom studiju prava te redefiniše standarde tog studija. Studij prava se ne smije svesti na redukovano učenje pravne tehnike.

Obrazovni ishodi bi trebali studentima da daju vještine da formulišu:

• Pitanja koja se odnose na pozadinu pravnog spora;
• Istraživačka pitanja;
• Metodologiju rješavanja sporova/problema;
• Analizu sporova ;
• Zaključke vezane za elaboriranje pravnih sporova/problema;
• Preporuke vezane za rješavanje sporova/problema
• Izvore za dalju elaboraciju pravnih osnova problema;
• Orkestriranje i harmoniziranje timova koji rješavaju problem ili obavljaju medijaciju strana u sporu;
• Prezentaciju spora/problema i komunikaciju u vezi sa sporom;

Na osnovu obrazovnog profila diplomiranog pravnika i diplomiranog pravnika specijaliste u oblastima opšteg prava u domenu diplomskog i postdiplomskog studija Univerzitet je kreirao veliki broj operativnih i primjenjenih usmjerenja /subspecijalizacija, koje kvalifikuju studente za pravne, administrativne, upravljačke i konsultantske poslove u javnom sektoru i to u organima uprave i pravosuđu (sudstvu i tužilaštvu), u oblasti slobodnih zanimanja (advokata ili javnih notara), u korporativnom sektoru, bankama, specijaliziranim marketing agencijama, investicionim fondovima, konzultantskim i zastupničkim agenci-jama, organima lokalne uprave i organima državne uprave, javnim ustanovama, nevladinim i neprofitnim organizacijama, političkim organizacijama i agencijama koje se bave odnosima sa javnošču.

Diplomirani studenti i diplomirani studenti-specijalisti na opšte-pravnom studijskom programu osposobljeni su za prestižna zanimanja i poslove:

• a/ u oblasti slobodnih profesija:
  advokati, konsultanti i savjetnici za pravnu pomoć i pravno zastupanje, notari i notarski pripravnici, administratori u kancelarijama i agencijama
• b/ u oblasti privrede:
  menadžeri–rukovodioci u svim nivoima poslovnog i korporativnog organizovanja, analitičari i savjetnici za pravne oblasti trgovine i izvoznih poslova, poslovnih finansija, osiguranja i logistike, savjetnici za pravne aspekte poslovanja vezane za radne odnose, poreze, hartije od vrijednosti i berzansko poslovanje, savjetnici razvoja ekspertnih timova.
• c/ u oblasti državne i javne uprave:
  pravni-referenti, sekretari, admini-stratori, rukovodioci i savjetnici državne i javne uprave i javnih djelatnosti, sistema javnih finansija, kadrovskih poslova i odnosa s javnošću, savjetnici političkih partija, eksperti za pravni sistem Evropske unije i američki pravni sistem.
• d/ u oblasti pravosuđa:
  sudije, tužioci, savjetnici i stručni saradnici, rukovodioci organa pravosuđa, sekretari i admini-stratori u pravosuđu.

U okviru studija stvoreni su temelji za doživotnu profesionalnu mobilnost i permanentni stručni razvoj.

Studenti bi trebali da su u stanju:

Da koriste i procjenjuju alate za analizu primjene pravnih instituta u pravnim sporovima i normativnoj izgradnji, analizu funkcija javnih institucija, pravosudnih i upravnih organa i organizacija i njihovog društvenog i institucionalnog okruženja;

• Da rade u specifičnim oblastima djelatnosti organa pravosuđa i javne uprave i da do određenog novoa specijaliziraju tu oblast;
• Da naprave vezu sa ostalim funkcijama u domenu normativnih i pravnih poslova;
• Da posjeduju samosvijest;
• Da argumentuju principe koje koriste u pravnim sporovima i pronalaženju rješenja metodama medijacije na operativnom i taktičkom nivou;
• Da su osposobljeni da odbrane predložena rješenja u pravnim sprovima;
• Da su pripremljeni za donošenje odluka, uglavnom na operativnom i taktičkom nivou.

Obrazovni ishodi studijskog programa-OPŠTE PRAVO